Svibanj je mjesec posvećen mentalnom zdravlju, pa ću ovdje izdvojiti neke zanimljive podatke istraživanja “Health and Well-being at Work” koje je proveo CIPD 2019. godine u Velikoj Britaniji, a podijelit ću i neke dobre prakse u ovom području, u nadi da će sve više poslodavaca shvatiti važnost potrebe za strateškim i proaktivnim pristupom prema zdravlju i dobrobiti zaposlenika (i ne samo u svibnju ili u doba korona krize).
Jeste li znali da samo 40% organizacija ima definiranu cjelovitu strategiju dobrobiti (well-being-a) zaposlenika, a sličan postotak organizacija poduzima neke aktivnosti tek reaktivno, kao odgovor na neki događaj ili situaciju? Još je nevjerojatniji podatak da samo 1 od 6 organizacija ne čini baš ništa po pitanju poboljšanja dobrobiti svojih zaposlenika.
No, sve je više dokaza da bi zdravlje i dobrobit zaposlenika trebali biti temeljni elementi svake HR strategije.
Što kažu rezultati istraživanja?
Posljednji službeni podaci pokazuju da je u 2017./18. gotovo 27 milijuna radnih dana izgubljeno zbog zdravstvenih stanja povezanih s radom, a 1.4 milijuna ljudi patilo je od bolesti povezanih s radom. Istraživanje pokazuje da prosječna stopa izostanaka iznosi 5,9 dana po zaposleniku godišnje. Iako se ta brojka smanjuje u posljednjem desetljeću, činjenica je da mnogi ljudi nastavljaju dolaziti na posao čak i kad im je loše, a mnogi rade i za vrijeme svog godišnjeg odmora ili bolovanja. Sve starija radna snaga također je jedan od faktora zbog kojih će poslodavci biti primorani zauzeti strateški pristup prema programima podrške zdravlju i dobrobiti zaposlenika.
Uloga poslodavaca u brizi o zdravlju i dobrobiti zaposlenika
Poslodavci imaju veliku odgovornost voditi brigu o tjelesnom i mentalnom zdravlju te dobrobiti svojih zaposlenika. Fokus na zdravlje i dobrobit zaposlenika trebao bi biti temeljni element svake HR strategije te način na koji organizacija djeluje i ispunjava svoju misiju. Ono što se nikako ne bi trebalo desiti jest da se to svede na jednokratnu inicijativu, ili nekoliko njih! To vrijedi pogotovo danas, kada su mnoge organizacije pokrenule neke aktivnosti potaknute krizom zbog korone (ili potresa, ili rada od kuće,…), ali bit će zanimljivo vidjeti kako će ti programi brige i podrške zaposlenicima izgledati kada se sve počne vraćati u normalu (ili ono što će biti naš new normal), odnosno postoji li i neka dugoročna perspektiva poslodavaca u brizi za zaposlenike…
Cjeloviti pristup dobrobiti zaposlenika, osim što ima brojne prednosti za zdravlje pojedinaca, može povećati zadovoljstvo i angažiranost zaposlenika, potaknuti razvoj zdrave i inkluzivne kulture te smanjiti stopu bolovanja u organizaciji.
Mnoga novija istraživanja pokazuju da su glavni rizici za zdravlje zaposlenika najčešće psihološke prirode. Naime, loše mentalno zdravlje i stres su prva dva uzroka dugotrajnih bolovanja. Najčešći uzrok stresa na radnom mjestu je prevelika količina posla, ali sve češće se spominje i stil upravljanja koji uključuje sklonost traženju krivca. Gotovo tri petine organizacija bilježi porast broja slučajeva narušenog mentalnog zdravlja među zaposlenicima, poput tjeskobe i depresije.
Manje od trećine zaposlenika smatra da top menadžeri svojim odlukama i ponašanjem podržavaju važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika.
“Mind Wellness” program mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika u A1
U sklopu cjelokupne brige o zaposlenicima, ove godine u travnju smo pokrenuli „Mind Wellness“ program koji uključuje niz aktivnosti za zaposlenike i menadžere. Glavna je svrha programa poticanje zdrave i produktivne radne okoline uz naglasak na brigu o općoj dobrobiti zaposlenika. Iako je taj program bio u našem planu HR aktivnosti predviđen tek u drugoj polovici 2020. godine, izvanredna situacija uzrokovana koronavirusom potaknula nas je da i ranije pokrenemo ovakav dugoročni program brige o zaposlenicima, kojeg ćemo stalno nadopunjavati novim aktivnostima, osluškujući potrebe i želje zaposlenika.
#Stay Connected Check-In. U našem prvom u nizu pulse istraživanju je sudjelovalo 270 zaposlenika i menadžera iz svih sektora, a željeli smo provjeriti kako teče prilagodba novim radnim uvjetima, kakva je angažiranost zaposlenika te odnos s menadžerom i članovima tima u izvanrednim okolnostima kao i zadovoljstvo Leadership timom i internim komunikacijama. Istraživanje je pokazalo:
– Zaposlenici su većinom zadovoljni radnim uvjetima od kuće, većina ih se osjeća zadovoljno i smireno, iako ih je oko trećine i zabrinuto.
– Usklađivanje privatnih i poslovnih obveza, fizička izolacija i povećan opseg posla predstavljaju najveće izazove rada od kuće.
– 96% zaposlenika je zadovoljno podrškom koju dobiva od svojih menadžera i smatra da njihov nadređeni brine o njima kao osobi.
– 97% zaposlenika smatra da je komunikacija u ovim izvanrednim okolnostima pravovremena te ima povjerenje u Leadership tim kad je riječ o odlukama koje donose.
Angažiranost zaposlenika u vrijeme novih načina rada
Zbog nemogućnosti uživanja u sportskim sadržajima našeg kampusa, kao što su teretana, bazen i sauna, ali i grupnim trkačkim treninzima A1 running tima, treneri iz naše teretane svaki tjedan snimaju vježbe koje svatko može izvoditi doma, a dostupne su svim zaposlenicima putem interne društvene mreže “Workplace by Facebook”, jer #uzdravomtijeluzdravduh.
Na istoj platformi svaki tjedan postavljamo brojne izazove za naše zaposlenike te organiziramo nagradne igre u raznim kategorijama: #modazapodoma, #321Kuhaj, #pasmijepojeozadaću, #tvojekućnerukotvorine, zapleši #footshake ples i dr. Zaposlenici tako imaju prilike pokazati svoje skrivene talente i interese, bolje upoznati kolege, naučiti nešto jedni od drugih te se dobro zabaviti – jer upravo je to glavni cilj ove aktivnosti. Kolege koji skupe najviše lajkova, dobivaju i super gadgete.
Također, ne zaboravljamo naše najmlađe, kojima sigurno nedostaje ekipa iz našeg vrtića na A1 kampusu, pa im svaki tjedan organiziramo virtualno pričanje priča, kako bi se oni zabavili i nešto naučili, malo se škicnuli s drugim A1 malcima preko kamere na Zoomu, a roditelji dobili vrijeme za sebe i mali predah od stalnog balansiranja posla i obveza oko djece.
Preporuke za poslodavce
Osigurajte da su menadžeri, pogotovo oni na vrhu, svjesni važnosti zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu te da pruže podršku vašim inicijativama kako bi se osiguralo da se ova tema ozbiljno shvati u cijeloj organizaciji.
– Ulažite u edukaciju i razvoj menadžera i voditelja timova s ciljem kvalitetnog upravljanja ljudima. Linijski voditelji ključni su za dobrobit zaposlenika. Dobri menadžeri osiguravaju adekvatno radno opterećenje u timu, pružaju jasne ciljeve i konstruktivne povratne informacije. Oni također pružaju podršku i fleksibilnost ako njihovi zaposlenici imaju zdravstvenih problema ili moraju balansirati između posla i drugih obveza (npr. briga o djeci te starijim i/ili bolesnim članovima obitelji i dr.)
– Osigurajte na vrijeme zaposlenicima sustav stručne podrške (npr. savjetovanje s psiholozima/psihoterapeutima i sl.)
– Pokušajte na temelju podataka razumjeti uzroke izostanaka s posla i nezdravih praksi, poput tzv. „prezentizma“ i rada za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora i sl.(engl. “leaveism”). Prezentizam je praksa ostajanja na radnom mjestu duže nego što je nužno zbog posla, a često se javlja kao manifestacija straha od nesigurnosti u vezi s poslom. Čak 4/5 zaposlenika navodi da je u njihovoj organizaciji prisutan “prezentizam”, dok je 2/3 zaposlenika primijetilo neku formu tzv.”leaveism”-a u svojoj organizaciji. Ako se ne bavimo osnovnim problemima koji potiču ljude na određeno ponašanje, rezultati programa podrške zaposlenima i poboljšanje njihovog zdravlja i dobrobiti neće biti dugotrajni. Poslodavci bi trebali proaktivno poticati kulturu koja nagrađuje rezultate, a ne vrijeme provedeno na poslu kako bi smanjili vjerojatnost “prezentizma” kao i rada u vrijeme koje je predviđeno za odmor (godišnji odmor, rad vikendom ili navečer) ili oporavak (bolovanje).
– Prilagodite inicijative i prakse potrebama vaše organizacije i zaposlenika. Ne postoji univerzalan pristup koji vrijedi za sve – sadržaj vaše strategije programa dobrobiti zaposlenika bi se trebao temeljiti na jedinstvenim potrebama i karakteristikama vaše organizacije, i naravno njezinih zaposlenika.
– Izgradite snažan organizacijski okvir za promicanje dobrog mentalnog zdravlja.
– Pratite razinu stresa na radnom mjestu. Poslodavci bi trebali redovito provoditi istraživanje stresa na poslu te uvoditi korektivne aktivnosti kao mjere prevencije, kao npr. fleksibilne oblike rada radi bolje uspostave ravnoteže posla i privatnog života te programe pomoći/podrške zaposlenicima.
– Kontinuirano procjenjujte kvalitetu vašeg programa, njegove rezultate i utjecaj na zdravlje i dobrobit zaposlenika te na temelju povratnih informacija uvodite poboljšanja.
Vaši zaposlenici će vam to višestruko uzvratiti.
#Stayhealthy