Spremni smo za uvođenje prave 5G mreže

U mobilnim mrežama 5. generacije dolazi do značajnih promjena u pristupnoj i temeljnoj mreži kako bi se zadovoljili uvjeti:

• potražnje za kapacitetom bežičnog sučelja (eMBB, engl. Enhanced Mobile Broadband)
• značajnog povećanja broja spojenih uređaja (mMTC, engl. Massive Machine Type Communications)
• kratkog vremena odziva (URLLC, engl. Ultra-Reliable and Low-Latency Communications).

Na taj način odgovara se zahtjevima industrije za dodatnom automatizacijom, potrošačkom i poslovnom virtualnom stvarnosti, implementacijom pametnih gradova i autonomnih vozila, pružanjem usluge linearne televizije putem mobilne mreže i nizom drugih primjena. Jedan od ključnih faktora prilikom implementacije novog tehničkog rješenja je suradnja s postojećim tehničkim rješenjima te je nužno osigurati suživot mobilnih mreža 5. generacije s postojećim mobilnim mrežama 4. generacije.

Predviđena frekvencijska područja za implementaciju mobilnih mreža 5. generacije su:

• područje niskih frekvencija (600/700 MHz) – oslobodit će se nakon druge digitalne dividende, a služit će za povećanje pokrivanja 5G signalom uz pružanje usluge kratkog vremena odziva na velikom geografskom području korištenjem mikroslotova
• područje srednjih frekvencija (3 GHz – 5 GHz) – glavno frekvencijsko područje predviđeno za inicijalnu implementaciju mobilnih mreža 5. generacije
• područje visokih frekvencija (20 GHz – 100 GHz) – predviđeno je za značajno povećanje kapaciteta te pružanje usluge kratkog vremena odziva bežičnog sučelja korištenjem numerologije na mikrolokacijama koje će imati takve potrebe (5G kampusi, razne industrijske potrebe itd.).

Kombinacijom svih navedenih frekvencijskih područja, mobilne mreže 5. generacije odgovaraju na zahtjeve koji su definirani na putu prema gigabitnom društvu.

U A1 Hrvatska prije svake aktivacije nove tehnologije obavljaju se njezina detaljna testiranja koja obuhvaćaju:

• analizu dokumentacije proizvođača mrežne opreme
• narudžbu potrebnih procesorskih jedinica i pojačala na radiomreži
• narudžbu i testiranje terminala za koje postoji povratna informacija proizvođača da podržavaju traženu tehnologiju na traženom frekvencijskom spektru
• provjeru svih preduvjeta na transportnoj i temeljnoj mreži da bi ciljana testiranja bila uspješno provedena
• pripremu testnih slučajeva za laboratorijsko testiranje
• implementaciju potrebne konfiguracije u laboratorijskim uvjetima
• inicijalno testiranje u laboratorijskim uvjetima
• pripremu za prvu implementaciju na realnoj baznoj stanici
• pripremu testnih slučajeva za testiranje na realnoj baznoj stanici
• implementaciju na realnoj baznoj stanici i provedbu pripremljenih testnih slučajeva.

O 5G 3500 i gigabitnim brzinama prijenosa podataka silazne veze već je napisano puno toga, stoga ćemo se u ovom pregledu fokusirati na 5G 700 kao nečemu potpuno novom što je testirano i implementirano na radijskoj pristupnoj mreži, čime se omogućava pristup 5G tehnologiji na velikom geografskom području, pa tako i onom manje pristupačnom poput otoka i ruralnih krajeva.

Prva takva mreža u Hrvatskoj realizirana je na širem području Bistre te u Zagrebu na A1 kampusu, a istovremeno s korisnicima na području Osijeka, prvog 5G grada u Hrvatskoj, od 1. ožujka testiramo 5G mrežu.

Iako se na 5G 700 ne ostvaruju gigabitne brzine kao na 5G 3500, potrebno je istaknuti kako je prilikom laboratorijskih istraživanja ostvarena brzina prijenosa podataka silazne veze veća od 650 Mbit/s te brzina prijenosa podataka uzlazne veze veća od 120 Mbit/s uz očekivano poboljšanje latencije korištenjem 5G tehnologijom. Postignuti rezultati brzine prijenosa podataka silazne i uzlazne veze ostvareni su kombinacijom s postojećom LTE tehnologijom (4 x 4 MIMO, LTE 1800 i 2600).

Rezultati dobiveni putem laboratorijskih istraživanja zbilja su zanimljivi, prvenstveno iz razloga što je, osim očekivane potvrde poboljšanja latencije prilikom korištenja 5G tehnologijom, dobiven i rezultat koji ukazuje na mogućnost korištenja širokopojasnog pristupa internetu putem 5G 700. Što se tiče silazne veze, dobivena brzina prijenosa podataka adekvatna je onome što je trenutno dostupno na LTE tehnologiji i inferiorna u odnosu na 5G 3500, međutim, dobivena brzina prijenosa podataka uzlazne veze dvostruko je veća od brzine prijenosa podataka koja se može ponuditi na trenutnoj LTE tehnologiji i u rangu je brzine prijenosa podataka uzlazne veze koja se može ponuditi na 5G 3500, ali s jednom bitnom razlikom, a to je da će biti dostupna na puno, puno većem geografskom području.

Sljedeći je korak provedba detaljnih testiranja na realnim baznim stanicama koja će nam pokazati možemo li zbilja uživati u prednostima 5G tehnologije na 2. katu podzemne garaže, bez instalacije sustava za unutarnje pokrivanje prostora radijskim signalom, može li nas na granici s Republikom Slovenijom i dalje posluživati bazna stanica iz Bistre, odnosno, možemo li u Anconi uživati na kavi na 5G ćeliji s Visa. Međutim, tu bismo se zasad zaustavili i o rezultatima tih testiranja raspravili u nekom sljedećem blogu, kao i svim novim stvarima koje će nam se (možda) dogoditi prilikom provedbe planiranih testnih scenarija…